 |
| |
| Karta bugarske kulture |
Teritorij današnje Bugarske leži na važnom raskrižju između Europe i Azije a naseljen je već u dalekoj prošlosti. Svi narodi koji su živjeli na tom teritoriju – Tračani, Bugari, Slaveni – ostavljaju svoj trag u riznici svjetske kulture.
U stotinama su grobnica tračani i njihovi preci ostavili neponovljive uzorke materijalne i duhovne kulture, a visoke estetske vrijednosti. Širom svijeta poznati su: Varnjanska nekropola iz 4000 godine prije Krista, gdje se čuva najstarije obrađeno zlato na svijetu, tračanske grobnice i svetišta u Kazanlaku, Sveštarima, Staroselu, Aleksandrovu, brojna tračanska blaga koja se visoko cijene širom svijeta.
Brojni su grčki, rimski i bizantski spomenici iz antičkog doba i ranog srednjeg vijeka.
Bugari su naslijedili ovu visoku kulturu, obogatili su je svojim tisućljetnim iskustvom, čuvaju je i dalje razvijaju sve do naših dana. Oni daju svijetu svoj kalendar, prvu abecedu slavenskog jezika koju su stvorili braća Kiril i Metod a kojih je crkva proglasila zaštitnicima Europe, slavenobugarski prijevod svetog pisma, reljef Madarskog konjanika. Narodno stvaralaštvo sačuvalo je do današnjeg dana svježinu narodnih običaja i pjesama, narodne radinosti. U novije se vrijeme bugarska kultura ponosi svojim dostignućima u oblasti književnosti, umjetnosti, glazbe i arhitekture.
Bugarski samostani:
|
